BOMBARDELLI 2022: EXPERIMENT- 57 danas Poziv za umjetničko istraživanje

BOMBARDELLI 2022
‘Eksperiment 57’ danas: poziv za umjetničko istraživanje (u kontekstu)
Rok za prijavu prijedloga: 25.09.2022.

Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse/ projekt Motel Trogir u suradnji s istraživačicama dr. sc. Sanjom Matijević Barčot i dr. sc. Anom Grgić (Sveučilište u Splitu), pozivaju vizualne umjetnike/ce na prijavu za umjetničko istraživanje. Tema ovog poziva je kritička reinterpretacija (nasljeđa) paradigmatskog projekta stambene arhitekture kasnih 1950ih / 1960ih, nazvanog Eksperiment 57 (E-57), renomiranog splitskog arhitekta Vuke Bombardellija. Poziv je otvoren umjetnicima svih medija, s posebnim naglaskom na fotografiju i novomedijske kao i participativne prakse, a zbog specifičnosti teme i tehničkih uvjetovanosti, malu prednost imat će umjetnici koji žive i rade u Splitu te srednjoj Dalmaciji.

O BOMBARDELLIJU I EKSPERIMENTU 57
Prema istraživanju Sanje Matijević Barčot*

Kao odgovor na poslijeratnu stambenu krizu, u kontekstu širih arhitektonskih i političkih rasprava o rješenju ovog gorućeg problema tadašnjeg socijalističkog društva, splitski arhitekt Vuko Bombardelli predlaže inovativno i pomalo kontroverzno rješenje tipske osnove stambene zgrade namijenjene masovnoj izgradnji. Tim rješenjem, naziva Eksperiment 57 (E–57), stvorio je stambenu opciju čija je cijena bila gotovo tri puta niža od prosječne, što je znatno pridonijelo prvim poslijeratnim pokušajima racionalizacije u gradnji stanova.

Potreba za racionalizacijom suočila je arhitekte s izazovom redefiniranja prethodnog modela arhitektonskog pristupa. U tom kontekstu, važna je javna rasprava koju su tih godina vodili Bombardelli i njegov kolega, splitski arhitekt Lovro Perković. Perković je smatrao da arhitekti moraju ostati nositelji kreativnog procesa i zadržati postojeće standarde stanovanja, a smanjenje cijena postići razvojem inovativnog dizajna i tehničkih rješenja u suradnji s industrijom. Bombardelli je, s druge strane, bio mišljenja da sve elemente stanovanja treba preispitati unutar nove društvene stvarnosti, pa tako i uvriježeno poimanje standarda stanovanja. Neprihvaćanjem “apstraktnih normi i standarda stanovanja” te preispitivanjem i redefiniranjem “ideje o tome kakav bi stan trebao biti” arhitektura je trebala ispuniti svoju pravu zadaću – stvoriti stanovanje koje će biti autentičniji i vjerodostojniji odraz novog doba i novog čovjeka. Upravo ta Bombardellijeva misao polazište je ideje s kojom će uskoro početi razvijati stan tipa Experiment 57.

E-57, interijer, arhivska fotografija

Kod tipa E-57, proklamirano pojeftinjenje Bombardellij je postigao kombinacijom tada poznatih i dostupnih metoda standardizacije i industrijalizacije, ali i dodatnim preispitivanjem i redukcijom uvriježenih površinskih standarda i tlocrtnih odnosa unutar stana. U tom smislu, njegovo tumačenje existenzminimuma približilo se konceptu minimalnog stanovanja kako ga je shvaćao lijevo orijentirani češki umjetnik i teoretičar arhitekture Karel Teige. Bombardellijeva organizacija životnog prostora, rješenja pojedinih segmenata stana, posebice kuhinje i kupaonice, te ekstenzivna uporaba tehničke opreme, pretpostavili su promjenu stila života i pretvorili stan u operativni instrument šire društvene emancipacije. Time se značaj E-57 nije iscrpio u pronalaženju najpragmatičnijeg i najbržeg rješenja stambene krize, već je sadržavao i širu društvenu agendu.

Osim toga, Tip E-57 potaknuo je intrigantnu medijsku kampanju koja je u to vrijeme bila prilično neuobičajena. Pokrenuo ju je i vješto vodio sam Bombardelli, proširivši tako dotadašnji način arhitektonskog djelovanja. Naime, preselivši arhitektonski diskurs iz uskog stručnog kruga u javni medijski prostor i učinivši ga dostupnim svima, ovaj temperamentni arhitekt je za svoj “eksperiment” dobio potrebnu političku podršku, ali i podršku građana i budućih stanara unatoč tome što su lokalna stručna i upravna tijela izražavala svoje protivljenje njegovoj realizaciji.

U razdoblju od 1958. do 1960. stambene zgrade E–57 izgrađene su na nekoliko lokacija. Projektirana da bude prilagodljiva za korištenje u različitim mjerilima i tipološkim varijantama, formula E–57 korištena je u Splitu kao tlocrtna osnova za prvi ikad izgrađeni neboder, za interpolaciju u blokovskoj matrici povijesnog grada te u nizu stambenih zgrada građenih prema urbanističkim principima CIAM-a. Izvan Splita stambene zgrade E–57 izgrađene su u dalmatinskim mjestima Kaštel Sućurcu, Kaštel Gomilici, Dugom Ratu, Pločama te Mostaru i Čapljini u (Bosni i) Hercegovini.

Usprkos činjenici da je sama realizacija stambenih zgrada E-57 dovela i do niza problema, popravaka pa i negodovanja/ gubitka entuzijazma njihovih korisnika – stanara, Bombardellijeva radikalna arhitektonska gesta ostaje nezanemariva. Bio je to ambiciozan pokušaj rješavanja važnog društvenog pitanja – što brže i jeftinije osigurati krov nad glavom velikom broju radnika/ stanovnika koji su na valu modernizacije pristizali u gradove, ali istovremeno, i gotovo avangardna intervencija u intelektualno polje.

Neboder Pomgrad, građen 1959 – 1962, arhitekt Vuko Bombardelli

CILJ POZIVA:

Umjetničko istraživanje zamišljeno je kao pokušaj novog pogleda na splitski arhitektonski projekt kasnih 1950ih. Kakvo je stanje Bombardellijevih zgrada u urbanom tkivu mediteranskih gradova danas? Koliko su se te stambene zgrade transformirale u novim ekonomskim i društvenim okolnostima? Tko su njihovi današnji stanari i koliki je njihov stupanj zadovoljstva životom u njima? Koje su mogućnosti prilagodbe tipske osnove E-57 aktualnim i budućim potrebama njegovih korisnika? Koje su im prednosti i perspektiva u aktualnom životu grada?

Umjetnički prijedlozi markirat će okvir daljeg istraživanja otvorenog formata, koji će potencijalno uključiti istraživače iz drugih disciplina (teorija i povijest arhitekture, antropologija, sociologija…) Umjetničko istraživanje u procesu (neizvjesnih rezultata) po zamisli organizatorica, poslužio bi kao osnova nove publikacije ili izložbene prezentacije koja bi se, prema mogućnostima, nastavila realizirati u 2023.

RASPORED I METODOLOGIJA RADA:

Objava poziva: 29.8.2022.
Rok za predlaganje projekata: 25.9.
Objava rezultata: 30.9.
Sastanak u Splitu i stručno vođena tura za izbrane umjetnike: sredina listopada
Kustoski rad s umjetnicima- online, elaboracija prijedloga: studeni/ prosinac 2022.
Žiri: Nataša Bodrožić, dr.sc. Sanja Matijević Barčot, dr.sc. Ana Grgić
Vizual i asistencija: Nikola Križanac

KAKO SE PRIJAVITI?

Prijavitelj treba poslati životopis (CV)- ne duži od jedne stranice.
Uz to mora priložiti PRIJEDLOG PROJEKTA ISTRAŽIVANJA, VEZANO UZ TEMU ILI MOTIVACIJSKO PISMO (1 stranica maksimalno). Prijedloge treba slati isključivo e-mailom na adresu> slobodne.veze@gmail.com

UVJETI:

Udruga Slobodne veze osigurat će izabranim umjetnicima/ umjetnicama/ istraživačima:

Putne troškove i smještaj 2 dana u Splitu (za umjetnike koji žive i rade izvan Splita)
Stručno vodstvo i kustosku podršku u kontekstu
Simbolički honorar za prvu fazu istraživanja
Kustosku podršku i on-line konzultacije nakon terenskog istraživanja

Za sva dodatna pitanja i informacije, pišite nam na gore navedeni mail!

Projekt Motel Trogir 2022. podržavaju Zaklada Kultura nova i Ministarstvo kulture i medija RH.

Leave a comment